Nemate korisničko ime? Registrirajte se!

Košarica (0) 0,00 kn

Oglašavanje

Povratak prirodi

Povratak prirodi

Piše: Talidari, Udruga roditelja školske djece ‘Životna škola’

"Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima!"
Jean Jacques Rousseau

Osjećate li kako otuđenost sve više vlada u našem društvu? To što se ljudi sve manje druže, ogleda se na našoj djeci koja se također manje druže, a više zatvaraju u svoje virtualne svijetove unutar ekrana, bilo televizijskog ili kompjuterskog. Tehnološki napredak na neki način umanjuje društveni napredak.
Ako se sve više zalažemo za prirodni uzgoj, zašto ne i za prirodni odgoj? Sav se prirodni uzgojni sustav gradi na tome da priroda sama zna što je za nju najbolje, i paralelno tome odgojni se sustav gradi na ideji da je ljudska narav dobra i da je treba pustiti da se prirodno razvija. U mnogim se razvijenim zemljama filozofija Jean Jacques Rousseaua primjenjuje kao jedna od primarnih u odgajateljskoj struci. Njegova knjiga “Emil ili o odgoju” klasično je djelo filozofije odgoja koje iznosi neke i danas aktualne zamisli o reformi školstva, a između ostalog ističe važnost povratka prirodi. Za Rousseaua je čovjek po prirodi dobar, razuman i slobodan i stoga dijete treba pustiti da se razvija u skladu s njegovom prirodom, a učiti treba u prirodi i od prirode. Tako se razvijaju osobe zdrava tijela i duha, sposobne da stupe u odnose istinske građanske slobode, jednakosti i ravnopravnosti.
Nije ni čudo da su baš mladi najžešći buntovnici, jer su u toj prijelaznoj dobi iz dječje prirodnosti u odraslu neprirodnost prisiljeni prilagoditi se ograničavajućim okvirima kulture u kojoj su odgajani, a to niti je prirodno niti zdravo, a kamoli poticajno. Ništa ne zamjenjuje sam boravak u prirodi, njezine opijajuće miomirise, njezine utješne zvukove i šumove, njezine oku prijatne vedute, koje nas inspiriraju i uravnotežuju.
Da se razumijemo, povratak prirodi nikako ne podrazumjeva nazadovanje i primitivizam, već povratak izvoru koji nas napaja energijom potrebnom za istinski ljudski napredak. Rousseau je bio uvjeren da je čovjek od svog tvorca obdaren sposobnošću prirodnog usavršavanja koja je tu prirođenu sklonost učinila kako dužnošću, tako i prirodnom nužnošću. No to prirodno usavršavanje je sputano neprirodnim napretkom. Ovakav ljudski razvoj koji uključuje industrijske, tehnološke, gospodarstvene i ostale napretke je uzrokovalo devastirajuće razaranje prirode i međuljudskih odnosa. Prema tome, pitamo se kome koristi sav taj napredak? Priroda očigledno nema koristi od takvog razvoja. Ona mu se protivi klimatskim poremećajima, potresima, vulkanskim erupcijama, olujama i sličnim. A što je s nama, koristi li nama taj napredak? Možemo si više toga priuštiti, no što je s ostalim - jesmo li sretniji, ispunjeniji, duhovno i emocionalno napredniji? Jesmo li uopće pametniji? Ako jesmo, zašto stalno koristimo izreke i poslovice ljudi iz starih vremena? Jesu li oni bili pametniji od nas? Očito je da je otuđenje od prirode dovelo do raznih nepogoda i nepočinstva, uključujući i duhovnu zakržljalost.
Da bi našao ispravni put svog razvoja svaki bi se čovjek trebao vratiti svojoj istinskoj prirodi uz pomoć prirode te neprirodnu intelektualnu oholost zamijeniti jednostavnim prirodnim osjećajem, a ukrštenost i lažljivosti društvenih odnosa zamjeniti čistom, neokrnjenom osobnošću. Boravak u prirodi osnažuje našu vezu s vlastitom unutarnjom prirodom koja je u stanju doći do svih odgovora i rješenja na prirodan i jednostavan način. Trik je u prepuštanju i otpuštanju, za razliku od ustaljenog nepovjerenja i nagomilavanja (što stvari, što činjenica).

Kako se vratiti prirodi
Nekome je priroda majka, a nekome maćeha. No o tome kako se ona odnosi prema nama, ovisi ponajviše o tome kako se mi odnosimo prema njoj. Evo nekoliko savjeta kako svoj život približiti prirodi:
• provedite barem desetak minuta dnevno u prirodi - u parku, pored rijeke, u šumi...
• stvorite ozračje prirode u svom domu
• pješačite ili se vozite biciklom do što je češće moguće - na posao, u kupovinu
• hranite se uglavnom prirodnim namirnicama, onima koje nemaju rubriku "Sastojci" na ambalaži
• jedite zdravu, svježu, raznoliku i lokalno uzgojenu hranu
• družite se što više sa životinjama i djecom, te pokupite njihove prirodne osobine
• ugasite ono što ne koristite. Ne stavljajte električne uređaje u "stand-by" modu
• izolirajte svoj dom
• ne razbacujte se energijom - koristite štedne žarulje
• koristite biorazgradive proizvode
• reciklirajte sve što možete i smanjite smeće u svom domu na minimum
• trošite samo onoliko vode koliko vam je zaista potrebno
• ponesite svoje torbe u kupovinu, a umjesto plastičnih koristite platnene vrećice, platnene torbe, košare...
• ne gazite po travi
• ne bacajte kemijski otpad u prirodu